Hrvatski ceh zaštitara-HCZ neugodno je iznenađen stavom i Odlukom AZTN-a, jer ne postoje činjenice i dokazi o udruživanju u kartel, niti dogovoru o minimalnim cijena usluga privatne zaštite (postojanju zabranjenog sporazuma u smislu odredbe čl. 8. st.1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja-a) objavljenog na web stranicama AZTN-a (www.aztn.hr) 08.04.2015.
Također visina izrečene kazne je drakonska i nezabilježena u povijesti djelovanja AZTN-a, posebice jer se temelji isključivo na novinskim člancima, što smatramo neutemeljenim.
U prilog tome da dogovora nije ni bilo je drastičan pad prihoda, cijena, plaća, što je mnoge zaštitarske tvrtke odvelo u predstečajne nagodbe, stečaj, pri tome koliko raspolažemo informacijama, da AZTN nije pokrenuo niti jedan postupak protiv tvrtki koje nelojalnom konkurencijom, damping cijenama narušavaju tržišnu utakmicu.
Također, koliko nam je poznato, nije poduzet niti jedan korak da se iz tržišne utakmice isključe oni koji ne plaćaju zaposlenike, dobavljače, obveze prema državi u vidu poreza i doprinosa, već neometano svojim aktivnostima dodatno urušavaju tržište.
Djelatnost privatne zaštite regulirana je Zakonom o privatnoj zaštiti i 6 vezanih Zakona i 12 Pravilnika, obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom, a spada u skupinu poslova s posebnim uvjetima rada i posebnim uvjetima.
Hrvatski ceh zaštitara kontinuirano već niz godina izrađuje Analizu djelatnosti privatne zaštite, koja prikazuje osnovne poslovne i druge procese unutar DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE N80.10, te sagledava tržišne odnose i važnosti poslovanja u privredi RH. Za izradu Analize koriste se vjerodostojni podaci pribavljeni od FINA Zagreb, kako za privredu RH i djelatnost N80.10, tako i za obveznike dostave statističkih izvješća o poslovanju.
Udio ukupnih prihoda djelatnosti Privatne zaštite u ukupnoj privredi je samo 0,21%, a zapošljava čak 17 000 ljudi, odnosno 1,75% ukupnog broja zaposlenih u RH. Industrija privatne zaštite bilježi pad prihoda preko 20% u razdoblju od 3 godine, uz istovremeno povećanje broja zaposlenih preko 2%.
Prosječna neto plaća po zaposlenom u djelatnosti privatne zaštite zaostaje čak 45%, odnosno za prosjekom privrede RH za 37%.
Za formiranje troška sata rada zaštitara, potrebno je poštivati slijedeće zakonske propise: Zakon o minimalnoj plaći, Zakon o doprinosima, Zakon o radu (plaćanje za prekovremeni, rad, blagdane i dr.), Zakon o privatnoj zaštiti (trošak ishođenja licence, obveza nošenja službene odore, provođenje vježbovnih gađanja, zdravstvenih pregleda i dr.) i imati sklopljenu Obveznu policu osiguranja od odgovornosti.
Podaci Državnog zavoda za statistiku za kolovoz 2014. kazuju da je prosječna neto satnica u RH iznosila 32,66 kn, dok je ona u privatnoj zaštiti dvostruko manja, jedva nešto veća od minimalne!
Ulaskom RH u punopravno članstvo EU, pojačali su se trendovi da privatne zaštitarske tvrtke preuzimaju poslove poput zaštite kritične infrastrukture, zračnih luka i drugih poslova od značaja za sigurnost osoba i imovine, što govori o potrebnoj razini stručnosti, kvalitete, odgovornosti koji se postavlja pred zaštitare u obavljanju njihovih poslova.
Ugovaranjem poslova po kriteriju najnižih cijena preko 99% slučajeva, potiče se nelojalna konkurenciju i ruši kvaliteta usluga. Tvrtke u takvoj nelojalnoj utakmici, da bi opstale primorane su ne ispunjavati zakonske odredbe, kolektivne ugovore, isplaćivati zaposlenicima minimalne plaće.
Istovremeno na razini Europske unije, koja je tržišno orijentirana, ali i visoko socijalno osjetljiva zajednica, navedeni trendovi doveli su tijekom 2013. godine do početka izmjene Direktive kojom će se vrednovati kvaliteta usluge, što je i učinjeno u veljači 2014. godine donošenjem nove Direktive, koju Republika Hrvatska kao članica mora implementirati do veljače 2016. godine.
Konfederacija europskih sigurnosnih službi – COESS i UNI Europa, najveći sindikat uslužnih djelatnosti u EU donijeli su 21.08.2014. zajednički proglas u kojem su od svih članica zatražili aktivnosti na suzbijanju nelojalne konkurencije i usmjeravanje na dosljednu primjenu nove direktive koja u čl. 18. stav 2. poziva da natječaji za javne usluge moraju uzeti u obzir troškove rada prema nacionalnom zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima. Nacionalno pravo mora jasno utvrditi da će odbiti ponuditelja gdje se utvrdi da je ponuda neuobičajeno niska. Predlaže se da ugovori u kojima se ne poštuju odredbe kolektivnih ugovora otkažu bez odgode.
Sukladno navedenom Hrvatski ceh zaštitara, kao nacionalni član u COESS-u, provodio je brojne aktivnosti od kojih izdvajamo:
1. Forum: „Perspektive Privatne zaštite u RH“ 01.10.2013. u Zagrebu, Zagrebački velesajam u okviru 11. međunarodnog sajma zaštite osoba i imovine INTERPROTEX 2013.
Tema: Javna nabava na razini EU – novi kriteriji za odabir ponude
2. Konferencija “Privatna zaštita 2014”, Zagreb 27.11.2014.
Na konferenciji je predstavljen praktični priručnik “Korištenje kvalitetnih usluga
privatne zaštite” u izdanju COESS-a i podršku Europske komisije i UNI Europe u cilju
što kvalitetnijeg i brže primjene novih direktiva EU.
Važnost ovo priručnika i Direktiva EU svojim dolskom i prezentiranjem podržali su Eduardo Cobas, predsjednik radnog odbora za socijalni dijalog COESS-a i je Dr. Harald Olschok, čelni čovjek njemačkog krovnog udruženja tvrtki u sektoru sigurnosti BDSW-a.
Neformalni sastanak 25.10.2013.
Sukladno prethodno navedenom održan je i 25.10.2013. neformalni sastanak u organizaciji časopisa Zaštita, s ciljem rasprave o stanju na tržištu koja se temelji na Analizama Hrvatskog ceha zaštitara, zatim o formiranju strukovne Zaštitarske komore, čija je inicijativa prisutna već niz godina, a aktualnost je počivala u Nacrtu prijedloga novog Zakona o privatnoj zaštiti, koji se nalazi u pripremi od strane Ministarstva unutarnjih poslova RH od 2013 godine.
S obzirom na informacije iz Analize HCZ-a, te dokumentu Vijeća strukovnog udruženja istražnih i zaštitarskih djelatnosti HGK iz 1999. godine o trošku rada zaštitara u iznosu 32,50 kn uz poštivanje svih važećih Zakona i Pravilnika, raspravljalo se o trenutnoj situaciji.
S obzirom na navedeno na ovom sastanku nije bilo govora o ničem novom, što ranije nije bilo izrečeno i poznato javnosti, korišteni su relevantni podaci iz Analize HCZ-a, koji se baziraju na podacima FINA Zagreb, te se s obzirom da je RH članica EU govorilo o novim Direktivama i kako se što bolje i kvalitetnije pripremiti za njih.
